Udah je proces uzimanja zraka koji sadrži kisik, dok izdah je proces izdavanja bogatog ugljičnim dioksidom. Ovo je osnovni proces disanja. Ovdje jedan dah uključuje onaj potpuni udisaj i izdisaj.
Tako brzina disanja varira od osobe do osobe i različite vrste aktivnosti koje obavljaju u danu. Iako u prosjeku brzina disanja odrasle osobe iznosi 15-18 puta u minuti, može se povećati i do 25 puta u minuti u slučaju težih vježbi, tijekom trčanja ili brzog hodanja.
Između disanja i disanja postoji velika zbrka, pa se može jednostavno shvatiti ako kažemo da disanje uključuje postupak izmjene plinova poput kisika i ugljičnog dioksida iz pluća uz pomoć različitih dišnih organa.
Dok je disanje kompletan biokemijski proces, gdje stanice organizma dobivaju energiju kombinirajući kisik i glukozu, što rezultira izlaganjem ugljičnog dioksida, ATP-a (adenozin-trifosfat) i vode.
Kako je ovaj članak fokusiran na procese disanja, koji su udisanje i izdisaj. Stoga ćemo razmotriti osnovnu razliku između to dvoje i kratkog opisa.
Usporedni grafikon
| Osnove za usporedbu | Udisanje | izdisanje |
|---|---|---|
| Značenje | Udisanje je proces usisavanja zraka u pluća. | Izdah je proces ispuštanja zraka iz pluća. |
| Vrsta postupka | Udisanje je aktivan proces. | Izdah je pasivan proces. |
| Uloga dijafragme | Tijekom udaha stežu se i previjaju se prema dolje. | Opuštaju se tijekom izdisaja i pretvaraju se u kupolaste oblike pomicanjem prema gore. |
| Uloga interkostalnog mišića | Unutarnji interkostalni mišići se opuštaju, a vanjski koralni mišići se smanjuju. | Unutarnji interkostalni mišići se smanjuju, a vanjski interkostalni mišići se opuštaju. |
| Volumen pluća | Povećava se tijekom udisanja, znači napuhati se. | Smanjuje se pri izdisaju, što znači da ispuhuje. |
| Veličina prsne šupljine | Povećava. | Smanjuje. |
| To rezultira | Zrak bogati kisikom uzima se u krv. | Ugljični dioksid se istiskuje. |
| Učinak interkostalnih mišića | Zbog djelovanja interkostalnih mišića rebrni kavez se pomiče prema gore i prema van. | Zbog djelovanja interkostalnih mišića rebrni kavez se pomiče prema dolje. |
| Sastav zraka | Zrak koji se udiše je mješavina kisika i dušika. | Zrak koji se izdaje je mješavina ugljičnog dioksida i dušika. |
| Tlak zraka | Smanjenje tlaka zraka (ispod atmosferskog tlaka). | Povećanje tlaka zraka. |
Definicija udisanja
Poznat je i pod nazivom 'Breathing In '. Kad udišemo ili udišemo zrak kroz nosnice, on tada prolazi kroz nosnu šupljinu, odatle zrak bogat kisikom dopire do pluća kroz dušnik.
Pluća koja se nalaze u prsnoj šupljini okružena su rebrima, što čini kavezu sličnu strukturu zvanu rebrasti kavez, a ima veliki mišićni list poznat kao dijafragma, koji leži na dnu šupljine.
Kad se zrak bogat kisikom dosegne ovdje, dijafragma se steže ili steže i kreće prema dolje. Prostor u prsnoj šupljini povećava se, mjesto u koje se pluća šire.
Prsna šupljina također se povećava zbog interkostalnih mišića prisutnih između rebara . To pomaže u kontrakciji i povlačenju rebra u obliku kalaha i prema van.
Čim se pluća šire, zrak ulazi kroz nos ili usta . Taj zrak putuje dolje kroz dušnik i u pluća. Zrak sigurno dopire do alveola, nakon prolaska kroz bronhijalne cijevi .
Zrak prolazi do obližnjih kapilara (krvnih žila), kroz tanke stijenke alveola. Sada se taj zrak (kisik) kreće u krv iz zračne šupljine uz pomoć proteina zvanog hemoglobin .
Istovremeno, s druge strane, ugljični dioksid se također prebacuje iz kapilara u vreće iz zraka. Kretanje plina je kroz plućnu arteriju u krvotok s desne strane srca . Nadalje, ova krv bogata kisikom prenosi se u plućne vene mrežom kapilara.
Uloga plućne vene je isporuka krvi bogate kisikom u lijevu stranu srca. Ova strana srca pumpa krv u ostatak tijela. Odatle se krv kreće u okolna tkiva.
Definicija izdisaja
Poznat je i kao ' Breathing Out '. Proces je suprotan onome udisanja. Pri tome se dijafragma opušta i pomiče prema gore u prsnu šupljinu. Čak se i interkostalni mišići između rebara također opuštaju, što smanjuje područje u prsnoj šupljini.
Postupno se smanjuje područje u prsima, a zrak bogat ugljičnim dioksidom prisiljen je izaći iz pluća i dušnika i konačno kroz nos.
Ključne razlike između udisaja i izdisaja
Iako gore raspravljamo o procesu disanja, u nastavku su ključne razlike između udisaja i izdisaja:
- Udisanje je proces usisa zraka u pluća, dok izdah je proces ispuštanja zraka iz pluća.
- Udah je aktivan proces, iako je izdah pasivan .
- Dijafragma se tijekom udisanja steže i spljoštava se pomicanjem prema dolje, dok se tijekom izdisaja opuštaju i pomicanjem prema gore pretvara u kupolasti oblik.
- Interkostalni mišići se opuštaju, a vanjski se restizni mišići u procesu udisanja smanjuju, dok se u procesu izdisaja smanjuju unutarnji interkostalni mišići, a vanjski interkostalni mišići se opuštaju.
- Volumen pluća se povećava prilikom udisanja, što znači da se napuhava, a smanjuje se pri izdisaju što znači da će ispuhati.
- Pri udisanju se povećava veličina prsne šupljine, a smanjuje se pri izdisaju.
- Tijekom udisanja zrak bogat kisikom se odvodi u krv, ali se ugljični dioksid u procesu izdisaja izbacuje iz krvi.
- Zbog djelovanja interkostalnih mišića rebrni kavez se pomiče prema gore i prema van pri udisanju, dok se pri izdisaju rebrni kavez pomiče prema dolje.
- Sastav zraka koji se udiše je mješavina kisika i dušika, a sastav zraka koji se izdaje je mješavina ugljičnog dioksida i dušika.
- Udisanje rezultira smanjenjem tlaka zraka (ispod atmosferskog tlaka). Na izdisaju dolazi do povećanja tlaka zraka.
Zaključak
Jednostavno možemo reći da se postupak davanja i uzimanja naziva disanjem. U tom procesu dok dišemo unosimo zrak bogat kisikom iz atmosfere i vraćamo ugljični dioksid u atmosferu. Taj zrak (ugljični dioksid) biljka koristi tijekom dana u procesu fotosinteze. I stoga ciklus neprekidno traje, što je značajno važno za sva živa bića.
