Kako želite platiti porez na korištenje društvenih medija? Ili se sada smijete, ili vas ljuti čista odvažnost kojom sam vam postavio to pitanje.
Dok vi i ja možda sada sjedimo, provodeći naše vrijeme na Facebooku i WhatsApp-u, ugandska vlada je uvela zakon koji će ometati (iu nekim slučajevima potpuno zaustaviti) pristup svojih građana društvenim medijima.
Porez na društvene medije: što i zašto
Dakle, što je porez na društvene medije? Jednostavno rečeno, Ugandanci će sada morati platiti dnevnu sumu od 200 ugandskih šilinga (otprilike 5 centi, ili 3 kn) za pristup cijelom nizu web stranica (od kojih neke uopće nisu web-mjesta društvenih medija).
Porez, koji nema metričku vrijednost, ima smisla, i čudan je u svome razmišljanju kao što je to u početku.
Ugandski predsjednik, Yoweri Museveni, koji je naručio porez, na prvom mjestu ima neke riječi razloga za ponuditi za ovaj novi porez. Razlozi, baš kao i sam porez, su zapanjeni koliko mogu biti.
Ovdje su neki od razloga koje je Ugandski predsjednik ponudio za ovaj porez i zašto smatra da je jedino pošteno da ga ljudi plaćaju. Kako je izvijestio BBC, još u ožujku, ugandski predsjednik požalio se ministru financija zemlje na online tračeve i predložio da se uvede porez kako bi se "nosili s posljedicama".
Također je na Twitteru rekao: "[Socijalni mediji su luksuz onih koji uživaju ili oni koji su zlonamjerni ... svi moralni razlozi su za taj porez." Samo se pitam je li platio 200 šilinga u porezu ili ne.
On je dodao da su ugandski korisnici društvenih medija "beskrajno donirali novac stranim telefonskim tvrtkama putem razgovora ili čak i laganja".
Nepotrebno je reći da niti jedan od razloga nema smisla. Prvo, vlade se zapravo ne "nose s posljedicama" online tračeva. Pogotovo ne u zemlji s postotkom internetske penetracije od 22% prema procjenama Svjetske banke za 2016. godinu . S druge strane, tvrdnja da su društveni mediji luksuz, a za one koji su zlonamjerni prilično je neutemeljena. U današnjem danu i dobi, društveni mediji su jedna od najčešće korištenih usluga na internetu. Ti razlozi koje je naveo Ugandski predsjednik očito nisu za dobrobit zemlje ili gospodarstva, nego za predsjednika da zadrži svoju vladavinu nad zemljom, a da se ne mora nositi s neodobravanjem svojih građana prema njegovoj politici.
Ljudska prava, neutralnost mreže, ovaj porez vara sve
Razumljivo, ljudi protestiraju protiv poreza. Postoji veliki broj ljudi iz Ugande koji koriste hashtag "#SocialMediaTax" kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo novim porezom.
Mladi građani Ugande, uključujući novinare i umjetnike, glazbenike, glumce, pisce, blogere, predstavnike civilnog društva i poduzetnike kako bi izdali izjavu za medije i poreze za mobilne novine
- NTV UGANDA (@ntvuganda) 3. srpnja 2018
Oni koji govore 200 / - je malo novca ili VPN-ovi koštaju više zaboravljajući da ljudi ne protestiraju zbog iznosa koji se plaća, već principa koji stoji iza oporezivanja svake sitnice iz ekonomije koja već pati, pa korumpirana vlada može dobiti još više novca za krađu. SocialMediaTax
- Solomon King (@solomonking) 1. srpnja 2018
Ako odlučite platiti porez na društvene medije pomoću mobilnog novca, bit će vam naplaćeno 200 kn plus 1% poreza na transakciju. Stoga će vam se naplatiti porez na porez.
Mi smo takva usrana zemlja! #SocialMediaTax
- Wilfred Businge (@MrBusinge) 30. lipnja 2018
Uz to, pojedinci, tehnološke tvrtke i organizacije za ljudska prava tuže vladu Ugande zbog ometanja temeljnih ljudskih prava građana na slobodu govora.
Pridružite mi se i zahvaljujem ovim patriotskim Ugandanima koji su danas podnijeli peticiju #SocalMediaTax u Ustavnom sudu. @SilverKayondo @qataharraymond @BillOpio @Cyber__Line @iambaguma i Okiror Emmanuel. Dali ste nam čvrste temelje za budućnost naše digitalne industrije. pic.twitter.com/jyEgV57lgV
- Predsjednik
