GATT je multilateralni sporazum između nekoliko nacija svijeta koji regulira međunarodnu trgovinu. Njezin primarni cilj je smanjiti carine na znatan iznos uz ukidanje drugih trgovinskih prepreka. Međutim, 1995. godine WTO je zamijenio GATT. WTO ima više ovlasti i pojačane funkcije u rješavanju međunarodnih ekonomskih pitanja. Dakle, postoji velika razlika između ove dvije, što je objašnjeno u članku ispod, pročitajte.
Tablica usporedbe
| Osnova za usporedbu | GATT | WTO |
|---|---|---|
| Značenje | GATT se može opisati kao skup pravila, multilateralni trgovinski sporazum, koji je stupio na snagu, kako bi se potaknula međunarodna trgovina i uklonile trgovinske prepreke među zemljama. | WTO je međunarodna organizacija koja je nastala kako bi nadgledala i liberalizirala trgovinu između zemalja. |
| Institucija | Ona nema nikakvo institucionalno postojanje, ali ima malo tajništvo. | Ima stalnu instituciju zajedno s tajništvom. |
| Zemlje sudionice | Ugovorne strane | članovi |
| obveze | privremen | Puna i trajna |
| primjena | Pravila GATT-a odnose se samo na trgovinu robom. | Pravila WTO-a uključuju usluge i aspekte intelektualnog vlasništva zajedno s robom. |
| Sporazum | Njezin je sporazum izvorno multilateralni, ali se kasnije dodaje plurilateralni sporazum. | Njegovi sporazumi su isključivo multilateralni. |
| Domaće zakonodavstvo | Dozvoljeno je nastaviti | Nije dopušteno nastaviti |
| Sustav za rješavanje sporova | Spora i nedjelotvorna | Brzo i učinkovito |
O GATT-u
GATT se proširuje na Opći sporazum o carinama i trgovini, što je sporazum o međunarodnoj trgovini, koji je nastao 1947. godine, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kao rezultat Bretton Woods sporazuma. Riječ je o multilateralnom pravnom sporazumu koji je potpisalo 23 zemlje. Usvojen je kako bi se ojačao gospodarski oporavak koji je imao za cilj širenje svjetske trgovine, ukidanjem tih trgovinskih prepreka, kao što su smanjenje tarifa, kvota, subvencija itd.
U tom pogledu postoje tri glavne odredbe:
- Kada je riječ o tarifi, sve zemlje članice smatraju se jednakima.
- Ograničenje broja uvoza i izvoza je zabranjeno, ali uz određene iznimke.
- Posebne odredbe predviđene su za poticanje trgovine zemalja u razvoju.
Tijekom godina došlo je do promjena u sporazumu. GATT je ostao do 1994. godine, nakon čega je zamijenjen WTO-om i tada je ukupan broj ugovornih strana (zemalja članica) bio 123.
O WTO-u
WTO se zalaže za Svjetsku trgovinsku organizaciju, jedino međunarodno tijelo koje se bavi odredbama međunarodne trgovine, sa sjedištem u Ženevi, Švicarska. U osnovi, postoji sporazum koji se zove Sporazum WTO, koji je propisno potpisan i dogovoren od strane zemalja članica svijeta i potvrđen u njihovim parlamentima.
U stvarnom smislu, WTO je mjesto gdje vlade zemalja članica pokušavaju riješiti svoje trgovinske probleme, s kojima se susreću tijekom trgovine s drugim zemljama. Vlade zemalja članica (koje mogu biti ministri ili njihovi veleposlanici ili delegati) upravljaju WTO-om i sve odluke se donose konsenzusom.
Organizacija pomaže proizvođaču roba i usluga da se bavi na pravedan i pošten način, da obavlja svoje poslovanje širom svijeta. Cilj mu je liberalizacija trgovine, na dobrobit svih nacija, ali također nameće određene barijere, kao što je zaštita potrošača ili zaustavljanje širenja bolesti.
Ključne razlike između GATT-a i WTO-a
Točke dane u nastavku detaljno objašnjavaju razliku između GATT-a i WTO-a:
- GATT se poziva na međunarodni multilateralni sporazum, koji je potpisalo 23 zemlje kako bi promoviralo međunarodnu trgovinu i uklonilo trgovinske prepreke za sve zemlje. Naprotiv, WTO je globalno tijelo koje je zamijenilo GATT i bavi se pravilima međunarodne trgovine između zemalja članica.
- Iako je GATT jednostavan sporazum, nema institucionalne egzistencije, već ima malo tajništvo. S druge strane, WTO je stalna institucija zajedno s tajništvom.
- Zemlje sudionice nazivaju se ugovornim stranama u GATT-u, dok se za WTO nazivaju državama članicama.
- Obveze GATT-a su po svojoj prirodi privremene, a nakon 47 godina vlada može donijeti odluku da ga tretira kao trajnu obvezu ili ne. S druge strane, obveze WTO-a su trajne, od samog početka.
- Opseg WTO-a je širi od opsega WTO-a u smislu da se pravila GATT-a primjenjuju samo kada se trgovina obavlja robom. Za razliku od WTO-a, čija su pravila primjenjiva na usluge i aspekte intelektualnog vlasništva zajedno s robom.
- Sporazum GATT-a prvenstveno je multilateralni, ali se kasnije dodaje plurilateralni sporazum. Nasuprot tome, sporazumi WTO-a su isključivo multilateralni.
- Domaće zakonodavstvo se može nastaviti u GATT-u, dok isto nije moguće u slučaju WTO-a.
- Sustav rješavanja sporova u GATT-u bio je sporiji, manje automatiziran i podložan blokadama. Za razliku od WTO-a, čiji je sustav rješavanja sporova vrlo učinkovit.
Zaključak
Glavna svrha provedbe GATT-a bila je povećanje trgovine u svijetu, kako bi se ojačala ekonomska stabilnost, nakon Drugog svjetskog rata. To je temelj WTO-a, koji je omogućio otvorenu trgovinu među narodima, ali i zadržao neke prepreke za dobrobit svih.
