Kada se srčani mišići stežu, to je poznato kao sistolično, a kad se srčani mišići opuštaju, to je dijastolično . U vrijeme sistole povećava se krvni tlak, ali u vrijeme dijastole snižava se i krvni tlak.
To su dvije vrste krvnog tlaka, kontrolirane otkucajem nečijeg srca. Srce je organ koji opskrbljuje kisikom krv svim tkivima, organima i ostalim dijelovima tijela. Za ispumpavanje krvi srce se neprekidno opušta i opušta i tako dalje opskrbljuje krv tijelom, a to se naziva srčani ciklus. Jedan srčani ciklus kompletiran je za 0, 8 sekundi, a 75 otkucaja u minuti prosječna je brzina otkucaja srca.
Taj ciklus provode komore prisutne u krvi, poput atrija i ventrikula, dvije arterije igraju ulogu u kontrakciji i daljnjem izbacivanju krvi u klijetke, a ventrikuli su ugovorni za slanje krvi iz srca. Opet deoksigenirana krv ulazi s desne strane srca i dobiva kisik iz pluća, a zatim se opet s lijeve strane srca ispumpava kisik.
Mjerenje krvnog tlaka vrši se sfigmomanometrom, ali danas su dostupne i naprednije tehnike. Mjerenje se vrši u milimetrima žive (mm Hg) . Na primjer, ako je krvni tlak u mirovanju 120/80 mm Hg, prvi označava sistolički, a drugi označava dijastolički, dok je razlika između dva broja koja je 40 tlak pulsa .
Pulsni tlak djeluje kao prediktor srčanih stanja osobe, posebno za osobe starije životne dobi. Ljudi s dijabetesom, visokim kolesterolom i bubrežnim bolestima uglavnom su izloženi većem riziku. Drugo, stil života donosi i rizik takvih stanja. Dakle, u ovom ćemo sadržaju razlikovati dvije vrste krvnog pritiska sa sažetkom o njima.
Usporedni grafikon
| Osnove za usporedbu | Sistolički krvni tlak | Dijastolički krvni tlak |
|---|---|---|
| Značenje | Kada je krvni tlak najviši ili kada srce kuca (srčani mišići se stežu), stvara se sistolički tlak. | Kada je krvni tlak minimalan, to se naziva dijastoličkim krvnim tlakom. Dijastolički tlak nastaje između otkucaja ili u mirovanju srčanih mišića između otkucaja, to je vrijeme ponovnog punjenja krvi. |
| Krvni tlak unutar arterija | Maksimum. | Minimum. |
| Pojavljuje se | Sistolički stadij nastaje kada se lijeva klijetka stegne. | Dijastolni stadij nastaje kada se lijeva klijetka opusti. |
| Krvne žile | Ugovori. | Opušten. |
| Normalni raspon | 90-120 mm Hg kod odraslih; 100 mm Hg (6-9 godina); 95 mm Hg (dojenčad). | 60-80 mm Hg; 65 mm Hg (6-9 godina); 65 mm Hg (dojenčad). |
| Mijenja se s godinama | Povećava. | Smanjuje. |
| fluktuacije | Podvlači fluktuacije značajno tijekom snažnog rada, snaga srca koja radi. | Primjećuju se male fluktuacije, ali kad se povećava dijastolički tlak, to ukazuje na zatajenje srca. |
| Očitavanje krvnog tlaka | Što je veći broj sistolnih očitanja, i praćenje je neophodno s porastom dobi. | Niži broj je dijastolički tlak, a praćenje je važno u mlađoj dobi. |
Definicija sistolnog krvnog pritiska
Aktivnost srca, kada kuca, koja izbacuje krv u drugi dio tijela kroz arterije, zbog čega se stvara pritisak na krvne žile, taj pritisak ili sila nazivamo sistolnim krvnim tlakom.
Postoje dvije vrste sistolnog krvnog tlaka, a to su visoki sistolni krvni tlak i niski sistolni tlak. Visoki sistolni krvni tlak nastaje kada osoba vježba, pri visokom stresu. U ovom trenutku srce kuca jače nego što je normalno, a kontrakcija srčanih mišića se povećava i zbog toga se povećao sistolički tlak.
U slučaju niskog sistolnog krvnog tlaka gdje brzina otkucaja srca postaje niža od normalne, to se naziva sistoličkom hipotenzijom. Može rezultirati vrtoglavicom, zatajenjem organa itd.
Prosječni sistolički krvni tlak mjeri se ispod 120 mm Hg . Raspon između 120-129 smatra se napuhanim, dok se interval između 130-139 kaže kao stadij 1 visokog krvnog tlaka ili hipertenzije, a najviše je kritično stanje hipertenzija 2. stupnja koja je 140, dok je 180 stadija hipertenzije i treba odmah pozvati liječnika.
Definicija dijastoličkog krvnog pritiska
U slučaju dijastoličkog krvnog tlaka, krv djeluje između arterija srca, to je vrijeme kada srce neaktivno pumpa krv u arterije.
U sistoličkom tlaku srčani ventrikuli se kontrahiraju, ali ovdje u dijastoličkom stadijumu, mužjaci ventrikula su se opustili i napunili krvlju. Razdoblje ventrikularne relaksacije naziva se "dijastola".
Ključne razlike između sistolnog i dijastoličkog krvnog pritiska
Sljedeće točke prikazat će kako se oba krvnog tlaka međusobno razlikuju:
- Kada je krvni tlak najviši ili kada srce kuca (srčani mišići se stežu), sistolni tlak nastaje, dok kada je krvni tlak minimalan, to se naziva dijastoličkim krvnim tlakom . Dijastolički pritisak nastaje između otkucaja ili u mirovanju srčanih mišića između otkucaja; ovo je vrijeme ponovnog punjenja krvi.
- Krvni tlak unutar arterija je maksimalan u vrijeme sistolnog tlaka dok je u vrijeme dijastoličkog stana minimalni.
- Kada se lijeva klijetka i krvne žile skupe, to je sistolički stadij, a kada se lijeva klijetka i krvne žile opuste, to se naziva dijastolička faza .
- Normalni raspon sistole kod odraslih je 90-120 mm Hg; 100 mm Hg (6-9 godina); 95 mm Hg (dojenčad), s druge strane, 60-80 mm Hg; 65 mm Hg (6-9 godina); 65 mm Hg (dojenčad) je normalan raspon u dijastoli.
- S porastom dobi sistolni tlak raste, dok dijastolički tlak opada, pa je preporučljivo praćenje tlaka s početkom starosti.
- Očitavanje krvnog tlaka može se provjeriti promatranjem brojeva prikazanih na ekranu sfigmomanometra, veći je broj sistolički dok je manji broj dijastoličkog tlaka.
Zaključak
Iz gornjeg članka možemo reći da kada se srčani mišić opusti i stegne, koristimo izraze sistola i dijastola. Ravnoteža između njih (sistola i dijastola) mjeri čovjekovo zdravlje i njegova srčana stanja. S vremenom treba posjetiti liječnika kako bi se utvrdilo njegovo zdravstveno stanje jer to može zanemariti i život.
