Nadalje, teoretski kapacitet koaksijalnog kabela je stotinu puta veći od kabela upletenih parica.
Tablica usporedbe
Osnova za usporedbu | ADSL modem | Kabelski modem |
---|---|---|
Vrsta korištenog vlakna | Kabel s upletenom parom | Koaksijalni kabel |
Maksimalna ponuđena brzina | 200 Mbps | 1, 2 Gbps |
sigurnosti | Namjenska veza osigurava sigurnost. | Nesiguran |
Pouzdanost | Više | Manje usporedno |
Dodatne opcije | Korisnik može odabrati ISP-a | Takvih opcija nema. |
Raspon frekvencija | 25 KHz - 1, 1 MHz | 54 - 1000 MHz |
Definicija ADSL modema
Asimetrična digitalna pretplatnička linija (ADSL) koristi trenutnu bakrenu infrastrukturu za pružanje širokopojasnih usluga preko POTS-a. Za to su potrebna dva modema, jedan na izvoru, tj. U središnjem uredu javnog prijevoznika i jedan na kraju pretplatnika. Prenosi telefonske i internetske usluge u istom kabelu s upletenim paricama.
ADSL je asimetrična, što znači da pruža različite nizvodne i uzvodne brzine gdje je brzina nizvodno znatno viša od brzine uzvodno. Nizvodna propusnost se povećava korištenjem ove neujednačene particije propusnosti koja uklanja preslušavanje između nizvodnih kanala iste amplitude.
Uzvodni signali trpe više smetnji zbog manje amplitude i signali potječu s različitih udaljenosti. Na brzinu bi mogla utjecati udaljenost između korisnika i središnjeg ureda javnog prijevoznika, što znači da se kvaliteta signala pogoršava što više putuje.
Glavna prednost ADSL-a je u tome što se njegova širina pojasa ne dijeli među korisnicima. ADSL može pokriti udaljenost do 18000 stopa. ADSL modem isporučuje frekvencijski raspon od 25 kHz -1.1 MHz. Omogućuje maksimalnu brzinu veze do 200 Mbps.
Definicija kabelskog modema
Kabelski modem radi na HFC (Hybrid Fiber Coax) i koaksijalnim koaksijalnim mrežama te koristi koaksijalni kabel. Glavni demerit strategije koja dijeli propusnost između korisnika, što povećava preopterećenje. Kabelski modem trebao bi biti sposoban filtrirati različite vrste prometa, kao što su lokalni LAN prijenosi, DHCP promet i ARP paketi itd.
U kabelskoj mreži koristi se vrsta topologije stabla ili grane. U ovoj strategiji, ako su pošiljatelj i primatelj na istoj grani mreže, emitirani uzvodni promet će biti prihvaćen od svih priključenih domaćina, zbog čega je strategija vrlo nesigurna. Kabelski modem (IEEE 802.14) nudi izokroni i trenutni pristup. Za rješavanje sudara koristi se prvo pravilo prijenosa FIFO, prioritet i pravilo ponovnog prijenosa n-arnog stabla.
Za razliku od ADSL mreže, udaljenost između korisnika i ISP-a ne utječe na brzinu prijenosa signala. Kabelski modem isporučuje frekvencijski raspon između 54-1000 MHz. Može osigurati maksimalnu brzinu veze do 1, 2 Gbps, ovisno o proizvođaču i tvrtki.
Ključne razlike između ADSL-a i kabelskog modema
- ADSL modem koristi upleteni kabel, dok kabelski modem koristi koaksijalni kabel.
- ADSL može pružiti brzinu do 200 Mbps. S druge strane, kabelski modem može pružiti brzinu do 1, 2 Gbps.
- Kabelski modem je nesiguran jer se emitirani signal prima na svim domaćinima koji predstavljaju određenu granu. Nasuprot tome, ADSL modem nudi sigurnost jer svaki korisnik ima namjensku vezu.
- Telefonski sustav je općenito pouzdaniji od kabela, jer u slučaju ispada telefonski sustav ima rezervnu energiju i nastavlja raditi. Naprotiv, svaki prekid napajanja u kabelskom sustavu može odmah zaustaviti sustav.
- Isporučeni frekvencijski raspon u ADSL modemu iznosi 25 KHz do 1, 1 MHz, dok kabelski modem isporučuje frekvencijski raspon od 54 do 1000 MHz.
Zaključak
Kabelski modem nudi usluge velike brzine u usporedbi s ADSL modemom, ali ADSL modem pruža korisniku sigurnosni mehanizam koji ne pruža kabelski modem. U slučaju kabelskog modema, širina pojasa se dijeli među korisnicima koji smanjuju brzinu prijenosa kada veliki broj korisnika istovremeno pristupa uslugama.